U 2025. Godini, hrvatski prvilnik o radu i pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada pretrapjeli su značajene promjen koje izravno utjeku na struknjek za ljudske risurse i organizacijke woditelje.Nova prvila jasno navode obvej poslodavaka Prima zaposlenicima: vođenje točne evidencije radnog vremena, osiguravanje sigurnih radnih uvjeta i primjena posebnih mjera za radna mjesta s posebnim uvjetima rada. Te ͏promjene nisu bitne s͏amo zbog usklađenosti sa zakonom, nego i ͏za održavanje konkurentnosti gospodarstvo hrvatske, stvar͏anje͏ boljeg ra͏dnog okruženje te smanjenje rizika ͏od nesreća͏ i pravnih ͏sporova. Stručnjaci za ljudske resur͏se sada moraju pratiti nove smjern͏ice da osigurati dobru organizaciju ra͏da, zaštitu zaposlenika i učinkovito upravljanje kadrovima u skladu s važećim zakonima.
Radni propisi u Hrvatskoj postoje na pravnoj osnovi sadržanoj u Zakonu o radu. Zakon o radu propisuje opće norme i načela radnih odnosa – pravo na sigurne uvjete rada, uredno regulirano radno vrijeme, pravo na odmor, zaštitu ugovora o radu, primjenu kolektivnih ugovora i drugo.
Medutim, kako bi se pravne norme konkretizirale u savkodnevnom radu poslodavaka i zaposalenica, donose se podzakonski akti (pravilniki) koji detaljno uređuju pojedina pitanja.
Na primjer: Pravilnik o sadrjaju i načinu voszenja evidentije o zaposlenísima (narodne novine br. 55/2024) izmizenjen je s siljem modernizacije evidentije u skladu s novim radnim okolnostima (rad na dalzinu, promzen u radu, digitalization) i stupio je na snagu 1. listopada 2024.
Pravilnik o radu je skup internih akata koje donosi poslodavac za uređenje prava i obaveza radnika, organizaciju rada, plaću, poslove, disciplinska pitanja, zaštitu dostojanstva radnika i druga pitanja koja nisu regulirana kolektivnim ugovorom ili zakonom.
Cilj pravilnika je smanjiti nesigurnosti, pojasniti procese i osigurati internu regulaciju koja štiti prava radnika i uređuje obveze poslodavca.
Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika ima zakonsku obvezu donijeti službeni pravilnik o radu u svojoj organizaciji.
Manji poslodavci (ispod 20 radnika) nisu zakonski obvezni donijeti pravilnik, ali mogu dobrovoljno usvojiti kodeks ponašanja, pravila rada i mjere zaštite za svoje radnike.
Pravilnik mora biti objavljen ili dostavljen svim radnicima i biti jasno dostupan na radnom mjestu (u drugom obliku, npr. online ili na oglasnoj ploči).
U hrvatskom gospodarstvu 2025. godine, zakon o radu posebno je važan u srednjim i većim tvrtkama, gdje se radi na složenim projektima, fleksibilnim radnim uvjetima i više timova. Od poslodavaca se očekuje da jasno definiraju:
Pravilnik mora biti u skladu s nationalnim zakonima i standardima o zdravelju i sigurnosti na radu (npr. minimum standard za ventilsiju, rasavjetu, majere zstite od pozara).
Poslodavac treba imenovati osobu odgovornu pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada(češće u srednjim i velikim organizacijama).
Radnik mora biti informiran, educiran i radovito pregledan (zdravastvenie pregledi ako je potrebno).
Svi postupci (primjena osobne zaštitne opreme, rad na visini, kemijski rizici) moraju biti dokumentirani.
Inspekcijsko tijelo ima ovlasti provjeriti usklađenost sa standardima i izreći sankcije.
Za određene sektore (industriju, građevinarstvo, laboratorij, rudarstvo) ili rad s opasnim tvarima mogu postojati posebni propisi.
Od 1. Listopada 2024. Stupio je na snugu novi prvilnik o sadrjaju i nachinu voszenja evidence o zaposlenísima (Narodne novine 55/2024).Ovaj pravilnik redefinira način vođenja evidencije o radnom vremenu te uvodi obveze i pravila kojih se treba pridržavati.
Evidencija se mora voditi za obračunsko razdoblje koje je poslodavac odredio za plaću.
Evidencija mora biti točna i ažurna; podaci iz članka 13. (početak rada, završetak, pauze, izostanci itd.) moraju se unijeti najkasnije sedmog dana za taj dan.
Obveza vođenja evidencije odnosi se i na radnike na zasebnom radnom mjestu ili koji rade na daljinu.
Poslodavac može ovlastiti zaposlenika za unos podataka, ali mora pratiti ispravnost unosa.
Evidencija se mora čuvati najmanje šest godina od kraja godine u kojoj je nastala, ili dulje ako postoji radni spor.
Za noćni rad, rad u smjenama, prekovremeni rad i druge neuobičajene uvjete, evidencija mora sadržavati dodatne oznake i podatke koji omogućuju izračun prava radnika.
početak i kraj rada
prekide (pauze, zastoji)
razdoblja izostanaka (godišnji odmor, bolovanje, dopust)
Za određene poslove koji su podložni značajnim rizicima (rad na visini, rad u opasnim uvjetima, štetna izloženost temperaturi, buci, kemikalijama), postoje posebni propisi i sigurnosni propisi (uz propise o zaštiti na radu). Dobra je praksa u internim propisima o radu:
Tvrtke u industriji, kemiji, energetici, rudarstvu i drugim „rizičnim“ sektorima trebale bi jasno definirati takva radna mjesta u svojim propisima.
nakon uvođenja Uredbe NN 55/2024, prilagodba pravilnik o radu i ostalih internih akata.
smanjenje ručnog rada i pogrešaka.
ne samo administracija, već i sami radnici trebaju razumjeti evidencije, zaštitu i mjere.
redovito provjeravanje točnosti evidencije radnog vremena i zaštitnih mjera.
organizirano vođenje dokumenata, dokumentiranje svih edukacija, mjera i postupaka.
pozbano prikupljanje osobnih podataka, izostanaka, opravdanih razloga.
u složenim uvjetima angažirati stručnjake koji će pomoći definirati mjere i propise.
pratiti izmjene Zakona o radu, Zakona o sigurnosti i zdravlju na radu i drugih relevantnih propisa kako se pravila i sudska praksa mijenjaju.
[contact-form-7 id=”b4fb1cf” title=”HR Employer Form”]
[contact-form-7 id=”781d894″ title=”HR Contact Form”]
[contact-form-7 id=”7c2cc03″ title=”HR Candidate Form”]
ZAPOVJEDNIŠTVO
409, 4. kat, Amanora Chambers, trgovački centar Amanora, blizu grada Magarpatta, Hadapsar, Pune – 411028
Registrirano pri Ministarstvu vanjskih poslova
License No. MUMBAI/PARTNERSHIP/5493853/2021
© 2024–2025 bcmgroup. Sva prava pridržana.
Ova stranica je zaštićena reCAPTCHA-om i primjenjuju se Googleova Pravila o privatnosti i Uvjeti pružanja usluge.