Radna dozvola u Hrvatskoj 2026.: novi zakon, uvjeti, postupak, rokovi i dokumenti

Radna dozvola

Zapošljavanje državljana trećih zemalja postalo je važan dio hrvatskog tržišta rada. Poslodavci u građevinarstvu, proizvodnji, metalnoj industriji, strojarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, logistici i drugim sektorima sve češće traže kvalificirane radnike izvan Europske unije.

U takvim situacijama radna dozvola jedan je od ključnih uvjeta za zakonit rad stranog radnika u Hrvatskoj. Međutim, postupak nije isti u svim slučajevima. Ovisi o zanimanju, poslodavcu, vrsti zaposlenja, potrebi za testom tržišta rada, statusu radnika i drugim zakonskim uvjetima.
Važno je također razlikovati izraz „radna dozvola“, koji se često koristi u svakodnevnom govoru, od službenog pojma dozvola za boravak i rad.

U 2026. godini dodatno je važno pratiti najnovije izmjene Zakona o strancima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima objavljen je u Narodnim novinama NN 55/2026 od 27. svibnja 2026.

U nastavku donosimo praktičan vodič o tome što je radna dozvola Hrvatska 2026, tko je treba, kako izgleda procedura za izdavanje radne dozvole, koji se dokumenti traže, koliko se čeka, što se događa nakon odobrenja i koje su važne promjene za poslodavce i strane radnike.

Što je radna dozvola u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj se za državljane trećih zemalja koristi sustav dozvola za boravak i rad. Prema MUP-u, strani državljanin može raditi na temelju odgovarajuće dozvole za boravak i rad, potvrde o prijavi rada ili druge zakonom predviđene osnove.
Za većinu poslodavaca koji žele zaposliti radnika izvan EU postupak uključuje provjeru tržišta rada i ispunjavanje uvjeta koje propisuju hrvatski propisi.

Važno je zapamtiti da dozvola nije opća dozvola za bilo koji posao. Strani radnik može raditi na poslovima i kod poslodavca za koje je dozvola izdana, osim ako zakon za određenu situaciju propisuje drugačije. HZZ izričito navodi da se naziv radnog mjesta, zanimanje i opis poslova u ugovoru moraju podudarati s podacima relevantnim za zahtjev.
Zato poslodavac prije podnošenja zahtjeva treba pažljivo definirati:
  • radno mjesto
  • zanimanje
  • opis poslova
  • potrebne kvalifikacije
  • radno iskustvo
  • plaću
  • trajanje zaposlenja
  • mjesto rada
  • podatke o stranom radniku.

Radna dozvola Hrvatska 2026.: što donose nova pravila?

Novi zakon iz 2026. donio je niz izmjena u sustavu boravka i rada državljana trećih zemalja.
Posebno su važne promjene koje se odnose na:

  • uvjete za poslodavce
  • test tržišta rada
  • promjenu poslodavca
  • promjenu zanimanja
  • razdoblje nezaposlenosti
  • elektroničku dostavu određenih potvrda
  • zaštitu stranih radnika
  • postupke povezane s dozvolama za boravak i rad.

Jedna od važnih promjena je detaljnije uređivanje uvjeta koje poslodavac mora ispuniti kako bi dobio pozitivno mišljenje HZZ-a. Prema izmjenama, između ostalog, poslodavac mora aktivno obavljati registriranu djelatnost povezanu sa zanimanjem, imati podmirene javne obveze, ispunjavati određene uvjete vezane uz zaposlenike, ne smije imati određene pravomoćne sankcije te mora ispuniti propisane financijske kriterije.

Zakon također propisuje kriterij prema kojem HZZ daje pozitivno mišljenje kada je broj zaposlenih domaćih radnika odnosno državljana EGP-a ili Švicarske zaposlenih na puno radno vrijeme najmanje 20 % broja zaposlenih državljana trećih zemalja, uz zakonske iznimke i posebna pravila.
Zbog toga poslodavci koji planiraju zapošljavanje stranaca u 2026. trebaju provjeriti svoje poslovne i radnopravne uvjete prije podnošenja zahtjeva.

Tko treba radna dozvola u Hrvatskoj?

Državljanin treće zemlje koji želi raditi u Hrvatskoj u pravilu mora imati odgovarajuću zakonsku osnovu za rad.
MUP navodi više kategorija postupaka. Za neke je potreban test tržišta rada i mišljenje HZZ-a, dok za druge kategorije test nije potreban.
Posebne kategorije uključuju, primjerice:

  • određena deficitarna zanimanja
  • određene sezonske radnike
  • produljenje dozvole za istog poslodavca, isto zanimanje i istog državljanina
  • EU plavu kartu
  • određene slučajeve ključnog osoblja
  • osobe premještene unutar društva
  • pružatelje usluga
  • volontere
  • pripravnike
  • određene članove posade plovila.

To znači da prije pokretanja postupka treba utvrditi kojoj kategoriji pripada konkretan radnik.

Test tržišta rada i radne dozvole

Jedan od najvažnijih dijelova postupka je test tržišta rada.

HZZ navodi da kod novog zapošljavanja poslodavac prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad treba zatražiti provođenje testa tržišta rada, osim ako za konkretnu situaciju postoji zakonska iznimka.
Cilj testa je provjeriti postoji li na domaćem tržištu rada nezaposlena osoba odgovarajućeg profila.
Ako HZZ utvrdi da nema odgovarajućih kandidata, poslodavac dobiva obavijest o rezultatu testa tržišta rada i može nastaviti postupak za konkretnog stranog radnika.
Prema HZZ-u, zahtjev za dozvolu može se podnijeti u roku od 90 dana od dana izdavanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.

Kada nije potreban test tržišta rada?

Test tržišta rada nije potreban u svakom slučaju.
MUP i HZZ navode iznimke koje uključuju, između ostalog:
  • određena deficitarna zanimanja
  • produljenje dozvole za istog poslodavca, isto zanimanje i istog državljanina treće zemlje
  • određeno sezonsko zapošljavanje do 90 dana
  • kategorije iz članka 110. Zakona o strancima.

Za određene sezonske radnike u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine nije potreban test tržišta rada niti mišljenje HZZ-a.

Kod deficitarnog zanimanja poslodavac može izravno nastaviti prema postupku za izdavanje dozvole, bez prethodnog TTR-a. HZZ objavljuje relevantnu listu zanimanja.

Zahtjev za izdavanje radne dozvole

Zahtjev za izdavanje radne dozvole treba pripremiti prema konkretnom radniku, zanimanju i poslodavcu. Kod novog zapošljavanja nakon provedenog testa tržišta rada postupak se prema HZZ-u podnosi online. Za određene iznimke zahtjev se podnosi nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji.
Prije predaje zahtjeva potrebno je provjeriti:
  1. identitet radnika
  2. valjanost putovnice
  3. radno mjesto
  4. zanimanje
  5. opis poslova
  6. kvalifikacije
  7. radno iskustvo
  8. ugovor o radu
  9. potrebu za testom tržišta rada
  10. uvjete koje mora ispuniti poslodavac.

HZZ posebno naglašava da se umjesto ugovora o radu ne može jednostavno dostaviti predugovor ili pismo namjere. Potreban je ugovor o radu koji je obostrano potpisan i koji sadrži očekivani početak rada uz odgovarajuću klauzulu povezanu s ishođenjem dozvole, vize odnosno prijavom boravka.

Izdavanje radne dozvole: potrebni dokumenti

Kod postupka izdavanje radne dozvole dokumentacija ovisi o konkretnom slučaju.
Može uključivati:

  • važeću putovnicu
  • ugovor o radu
  • dokaz o obrazovanju
  • dokaz o osposobljenosti
  • dokaz o radnom iskustvu
  • dokaz o nekažnjavanju kada je primjenjiv
  • dokumentaciju poslodavca
  • dokumentaciju povezanu s kvalifikacijama
  • druge dokumente propisane za konkretan postupak.
HZZ navodi da se, ovisno o uvjetima radnog mjesta, mogu dostaviti diploma, svjedodžba, potvrda o osposobljenosti ili dokaz o radnom iskustvu. Dokumenti koji nisu na odgovarajućem jeziku/pismu mogu zahtijevati prijevod prema pravilima postupka.
Kod reguliranih profesija potrebno je dokazati priznavanje kvalifikacije u Hrvatskoj jer je to uvjet za obavljanje takvog zanimanja.

Ugovor o radu i radna dozvola

Ugovor o radu jedan je od ključnih dokumenata.
Podaci u ugovoru trebaju odgovarati podacima koji se koriste u postupku.
Posebno treba provjeriti:

  • naziv radnog mjesta
  • zanimanje
  • opis poslova
  • plaću
  • očekivani početak rada
  • trajanje ugovora
  • podatke o poslodavcu
  • podatke o radniku.

HZZ naglašava da strani radnik može raditi samo na poslovima za koje mu je izdana odgovarajuća dozvola i kod poslodavca za kojeg je dozvola izdana, osim ako zakon propisuje drukčije.

Uvjeti koje poslodavac mora ispuniti

Nove odredbe iz 2026. posebno su važne za poslodavce.
Za pozitivno mišljenje HZZ-a zakon predviđa više kriterija. Među njima su:
  • aktivno obavljanje registrirane gospodarske djelatnosti povezane sa zanimanjem
  • podmirene obveze po osnovi javnih davanja
  • određena povijest zaposlenosti domaćih radnika/EGP radnika
  • nepostojanje određenih pravomoćnih kaznenih i prekršajnih sankcija
  • propisani financijski priljev
  • ograničenja vezana uz blokadu računa
  • nepostojanje na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Za pravne osobe zakon u kriteriju financijskog priljeva navodi najmanje 100.000 eura u posljednjih 12 mjeseci, dok za fizičke osobe navodi najmanje 40.000 eura, uz način izračuna i ostale uvjete propisane zakonom.
Zbog toga poslodavac ne bi trebao tek nakon pronalaska radnika provjeravati može li uopće ispuniti uvjete.

Procedura za izdavanje radne dozvole

Procedura za izdavanje radne dozvole može se pojednostavljeno prikazati kroz sljedeće korake:

1. Definiranje potrebe

Poslodavac određuje radno mjesto i profil radnika.

2.Provjera kategorije

Utvrđuje se treba li test tržišta rada.

3. Test tržišta rada

Ako je obvezan, poslodavac ga pokreće preko HZZ-a.

4. Rezultat TTR-a

Ako nema odgovarajuće domaće radne snage, poslodavac nastavlja postupak.

5. Odabir stranog radnika

Poslodavac pronalazi kandidata koji zadovoljava uvjete.

6.Dokumentacija

Pripremaju se ugovor i ostali potrebni dokumenti.

7. Podnošenje zahtjeva

Zahtjev se podnosi kroz odgovarajući kanal, ovisno o kategoriji.

8. Mišljenje HZZ-a

Kada je potrebno, HZZ daje mišljenje.

9. Odluka nadležnog tijela

Nadležna policijska uprava ili policijska postaja provodi dio postupka koji se odnosi na boravak i rad.

10. Ulazak i početak rada

Nakon ispunjenja svih uvjeta radnik može započeti rad u skladu s izdanom dozvolom.

Koliko se čeka radna dozvola za Hrvatsku?

Pitanje koliko se ceka radna dozvola za hrvatsku jedno je od najčešćih pitanja poslodavaca i stranih radnika.
Ne postoji jedan univerzalni rok za cijeli proces jer ukupno trajanje može ovisiti o:
  • tome je li potreban TTR
  • potpunosti dokumentacije
  • vrsti zanimanja
  • kategoriji zahtjeva
  • administrativnoj obradi
  • statusu radnika
  • potrebi za vizom
  • eventualnim dopunama.

HZZ navodi da se zahtjev nakon rezultata TTR-a može podnijeti u roku od 90 dana od obavijesti o rezultatu. To nije isto što i rok čekanja na izdavanje dozvole.
Kod promjene poslodavca prema novim pravilima 2026., MUP je propisao rok od 45 dana za odlučivanje po urednoj obavijesti, uključujući test tržišta rada kada je potreban.
Zato je najbolje planirati cijeli proces, a ne samo vrijeme administrativne obrade dozvole.

Koliko traje radna dozvola?

Trajanje dozvole ovisi o kategoriji i okolnostima konkretnog zaposlenja.
Kod produljenja treba posebno razlikovati:
  • istog poslodavca i isto zanimanje
  • promjenu poslodavca
  • promjenu zanimanja
  • sezonski rad
  • posebne kategorije dozvola.

MUP navodi da se zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad u pravilu podnosi najkasnije 30 dana prije isteka važeće dozvole. Za sezonski rad zahtjev za produljenje podnosi se najkasnije 15 dana prije isteka, uz posebni rok odlučivanja za uredan zahtjev.

Koliko košta radna dozvola u Hrvatskoj?

Troškovi povezani s postupkom mogu uključivati različite administrativne pristojbe i troškove ovisno o vrsti postupka, dokumentaciji i statusu radnika.
Zbog toga nije preporučljivo navoditi jednu univerzalnu cijenu za svaku radnu dozvolu Hrvatska 2026.
Poslodavac treba prije podnošenja zahtjeva provjeriti aktualne službene naknade i troškove koji se odnose na konkretan postupak.

Osim administrativnih troškova, međunarodno zapošljavanje može uključivati i troškove prijevoda, ovjere dokumenata, putovanja, vize, zdravstvenih procedura i drugih usluga, ovisno o slučaju.

Radna dozvola i viza: koja je razlika?

Radna dozvola nije isto što i viza.
Dozvola za boravak i rad povezana je s pravom stranog radnika na boravak i rad u skladu sa zakonom.
Viza, kada je potrebna, odnosi se na uvjete ulaska u Hrvatsku.
Zato poslodavac koji zapošljava radnika iz Indije ili druge države izvan EU treba gledati cijeli proces:
odabir kandidata → radna dozvola → boravišni/ulazni uvjeti → viza kada je potrebna → dolazak → prijava → početak rada.
Nije dovoljno samo dobiti odobrenje za rad ako radnik još mora ispuniti druge uvjete za zakonit ulazak i boravak.

Sezonska radna dozvola u Hrvatskoj

Hrvatska ima posebna pravila za sezonske radnike.
Relevantne djelatnosti uključuju:
  • poljoprivredu
  • šumarstvo
  • ugostiteljstvo
  • turizam.

MUP navodi da se za sezonskog radnika u tim djelatnostima do 90 dana zahtjev podnosi putem odgovarajućeg postupka bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a.
HZZ također navodi da se određenom sezonskom radniku može izdati dozvola s rokom važenja do tri godine za istog poslodavca i istog korisnika u propisanim djelatnostima, pri čemu radnik može raditi do 90 dana ili do devet mjeseci godišnje, ovisno o konkretnoj dozvoli i zakonskim uvjetima.

Promjena poslodavca prema pravilima 2026.

Jedna od značajnijih promjena u 2026. odnosi se na olakšanu promjenu poslodavca.
Prema novim odredbama, državljanin treće zemlje kojem je izdana odgovarajuća dozvola može, pod zakonskim uvjetima, promijeniti poslodavca tijekom važenja dozvole. Za određene radnike koji tek dolaze u Hrvatsku vrijedi pravilo da je promjena poslodavca moguća nakon šest mjeseci rada, uz zakonske iznimke.
Ako je radnik izložen određenim posebno iskorištavajućim radnim uvjetima, zakon predviđa mogućnost promjene poslodavca i prije isteka tog roka.

Novi poslodavac u relevantnom postupku mora zatražiti test tržišta rada, a HZZ daje mišljenje. Prema izmjenama, HZZ daje mišljenje u roku od pet dana od uredne obavijesti, dok je ukupni rok za odlučivanje po obavijesti o promjeni poslodavca 45 dana.
Radnik može početi raditi kod drugog poslodavca od dana pozitivnog mišljenja HZZ-a, kada su ispunjeni ostali zakonski uvjeti.

Promjena zanimanja kod istog poslodavca

Nova pravila uređuju i promjenu zanimanja kod istog poslodavca. Ako strani radnik mijenja zanimanje unutar važenja dozvole, poslodavac mora provesti propisani postupak. Prema izmjenama, kod relevantnih slučajeva poslodavac treba zatražiti test tržišta rada, a zahtjev za promjenu zanimanja mora podnijeti u roku od tri dana od sklapanja ugovora za novo zanimanje.
Zato radnik ne bi trebao jednostavno početi raditi na potpuno drugom radnom mjestu bez prethodne provjere odgovarajućeg postupka.

Što se događa ako strani radnik ostane bez posla?

Ovo je još jedna važna novost za 2026.
Prema izmijenjenom članku 103.a, državljanin treće zemlje s odgovarajućom dozvolom može biti nezaposlen:
  • do tri mjeseca ako ima dozvolu kraću od dvije godine
  • do šest mjeseci ako ima dozvolu dulju od dvije godine.

Ako je bio izložen posebno iskorištavajućim radnim uvjetima, ta se razdoblja mogu produljiti za dodatna tri mjeseca pod uvjetima iz zakona.
Radnik mora o prestanku radnog odnosa obavijestiti HZZ u roku od pet dana. Također mora tražiti posao, prihvaćati ponuđeno zaposlenje i odazivati se pozivima HZZ-a.
Ova pravila su važna i za poslodavce i za radnike jer neaktivnost ili propuštanje propisanih obveza može utjecati na status dozvole.

Prava stranih radnika u Hrvatskoj

Strani radnici nisu izvan sustava zaštite hrvatskog radnog prava.
Novi zakon potvrđuje načelo jednakog postupanja u nizu područja, uključujući:
  • uvjete zapošljavanja
  • plaću
  • radno vrijeme
  • odmore
  • dopuste
  • prestanak ugovora
  • zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu
  • sindikalno organiziranje
  • kolektivno pregovaranje
  • određena prava socijalne sigurnosti.

To znači da međunarodno zapošljavanje ne bi trebalo biti usmjereno samo na dobivanje dozvole. Poslodavac mora osigurati zakonite i odgovarajuće uvjete rada.

Najčešći razlozi problema kod zahtjeva

Kod postupka izdavanje radne dozvole u Hrvatskoj problemi mogu nastati zbog:

1. Neaktivnog poslodavca

Poslodavac mora ispunjavati uvjete aktivnog obavljanja registrirane djelatnosti.

2. Neusklađenih podataka

Naziv radnog mjesta, zanimanje i opis poslova trebaju biti međusobno usklađeni.

3. Nedostatka dokumentacije

Kvalifikacije i radno iskustvo moraju biti dokazivi kada su traženi.

4. Neispunjavanja uvjeta poslodavca

Financijske, porezne, radnopravne i druge obveze mogu utjecati na postupak.

5. Pogrešne procjene TTR-a

Prije pokretanja postupka treba utvrditi postoji li obveza testa tržišta rada.

6. Nepravodobnog podnošenja

Posebno je važno pratiti rokove za produljenje.

7. Početka rada prije odobrenja

Strani radnik ne bi trebao početi raditi na novom poslu prije nego što za to postoji odgovarajuća zakonska osnova.

Kako hrvatski poslodavci mogu zaposliti radnike iz Indije?

Za tvrtke koje imaju poteškoća s pronalaskom radnika na domaćem tržištu, međunarodno zapošljavanje može biti jedan od načina proširenja baze kandidata.
Indijski radnici mogu biti relevantni za sektore kao što su:

  • proizvodnja
  • građevinarstvo
  • zavarivanje
  • metalna industrija
  • strojarstvo
  • automobilska industrija
  • logistika
  • hotelijerstvo
  • ugostiteljstvo
  • tekstilna industrija.
Međutim, kvalitetan recruitment proces ne završava pronalaskom kandidata.
Potrebno je provjeriti iskustvo, kvalifikacije, dokumentaciju, radno mjesto i usklađenost kandidata sa zahtjevima hrvatskog poslodavca.

BCM Group pomaže europskim poslodavcima u pronalasku i selekciji kvalificiranih radnika iz Indije.
Proces može uključivati:

  • definiranje profila radnika
  • pronalazak kandidata
  • predselekciju
  • provjeru iskustva
  • provjeru kvalifikacija
  • organizaciju razgovora
  • koordinaciju dokumentacije
  • podršku tijekom procesa zapošljavanja
  • koordinaciju međunarodne mobilnosti.

Za hrvatske poslodavce koji imaju kontinuirane potrebe za kvalificiranom radnom snagom, organizirani međunarodni recruitment može pomoći u stvaranju šire baze kandidata.
BCM Group može pomoći hrvatskim tvrtkama u pronalasku kvalificiranih radnika iz Indije za proizvodnju, građevinarstvo, metalnu industriju, ugostiteljstvo i druge sektore.

Radna dozvola Hrvatska 2026. – brzi pregled

Tema

Ključna informacija

Radna dozvola

U praksi se često koristi izraz za dozvolu za boravak i rad

Test tržišta rada

Potreban je kada zakon ne propisuje iznimku

Deficitarna zanimanja

Za određena zanimanja TTR nije potreban

Sezonski rad

Posebna pravila vrijede za određene djelatnosti

Zahtjev

Mora biti usklađen s radnikom i radnim mjestom

Ugovor

Mora odgovarati podacima u postupku

Poslodavac

Mora ispuniti zakonske uvjete

Produljenje

Rokovi ovise o kategoriji dozvole

Promjena poslodavca

Od 2026. uređena su olakšana pravila pod uvjetima zakona

Nezaposlenost

Dopušteno razdoblje ovisi o trajanju dozvole

Službeni izvori

MUP, HZZ i Narodne novine

Zaključak: radna dozvola u Hrvatskoj 2026.

Radna dozvola važan je dio procesa zakonitog zapošljavanja državljana trećih zemalja u Hrvatskoj. Međutim, uspješan postupak ne temelji se samo na podnošenju jednog obrasca.

Poslodavac mora najprije definirati radno mjesto, provjeriti uvjete, utvrditi je li potreban test tržišta rada, provjeriti vlastitu usklađenost sa zakonskim uvjetima i pripremiti odgovarajuću dokumentaciju.
HZZ ima ključnu ulogu u testu tržišta rada i davanju mišljenja u relevantnim postupcima, dok MUP provodi postupke povezane s dozvolama za boravak i rad.

Posebno je važno pratiti 2026. izmjene Zakona o strancima, jer nova pravila detaljnije uređuju uvjete poslodavaca, promjenu poslodavca, promjenu zanimanja i razdoblje nezaposlenosti stranih radnika.

Za hrvatske tvrtke koje planiraju zaposliti radnike iz Indije ili drugih zemalja izvan EU, dobro organiziran proces regrutacije, provjere kandidata i pripreme dokumentacije može značajno olakšati izdavanje radne dozvole u Hrvatskoj i cijeli proces međunarodnog zapošljavanja.
BCM Group može pomoći hrvatskim poslodavcima u pronalasku i selekciji kvalificiranih radnika iz Indije za različite industrije i radna mjesta.

Pravna napomena

Ovaj članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Pravila o zapošljavanju državljana trećih zemalja mogu se mijenjati, a konkretni postupak ovisi o okolnostima svakog slučaja. Prije podnošenja zahtjeva potrebno je provjeriti aktualne propise i službene upute nadležnih tijela.

Često postavljana pitanja o radna dozvola

Ne postoji jedan rok koji vrijedi za sve slučajeve. Ukupno trajanje ovisi o tome treba li TTR, vrsti dozvole, potpunosti dokumentacije i drugim okolnostima. HZZ navodi da se zahtjev nakon rezultata TTR-a može podnijeti u roku od 90 dana.

Ne uvijek. Postoje iznimke za određena deficitarna zanimanja, određena produljenja, sezonski rad i druge zakonom propisane kategorije.

Da, pod uvjetima iz Zakona o strancima. Za neke radnike koji dolaze u Hrvatsku promjena je moguća nakon šest mjeseci rada, dok postoje iznimke, uključujući određene slučajeve iskorištavajućih radnih uvjeta.

Da, u određenim okolnostima. Međutim, potrebno je provesti propisani postupak i ne treba početi raditi na novom zanimanju prije ispunjavanja relevantnih uvjeta.

Prema pravilima iz 2026., u relevantnim slučajevima može biti nezaposlen do tri mjeseca ako ima dozvolu kraću od dvije godine, odnosno do šest mjeseci ako dozvola traje dulje od dvije godine. Za posebno iskorištavajuće radne uvjete postoji mogućnost dodatnog produljenja od tri mjeseca pod uvjetima zakona.

Ne. Dozvola za boravak i rad i viza imaju različite funkcije. Ovisno o državljanstvu i okolnostima, radnik može imati dodatne uvjete za ulazak u Hrvatsku.

Dokumentacija ovisi o konkretnom slučaju, ali može uključivati putovnicu, ugovor o radu, dokaz o kvalifikaciji, dokaz o osposobljenosti, dokaz o radnom iskustvu i dokumente povezane s boravkom i radom.

Najvažniji službeni izvori su MUP Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Narodne novine. Kod pravnih pitanja uvijek treba provjeriti trenutno važeći tekst zakona.